Sve tri alternative svojim položajem u jednom postojećem odnosno planiranom velikom zaštićenom području ispunjavaju jedan nezaobilazan preduvjet (...kompleks se nalazi u jednoj mirnoj zoni budućeg zaštićenog područja….Zaštićeno područje će nakon nakon uspostavljanja obuhvatati najmanje 400 kvadratnih kilometara prirodnog krajolika – neizostavno kako bi se osigurao dovoljan broj divljih životinja sa velikim radijusima kretanja…vuk,medvjed i ris
).
S druge strane dolinama rijeka sva tri alternativna mjesta budućeg turističkog kompleksa unatoč svom položaju u velikim postojećim ili planiranim zaštićenim područjima prijeti namjeravana izgradnja novih hidroelektrana, ili barem im je do nedavno prijetila. Podrazumijeva se da je izgradnja jedne hidroelektrane eliminirajući kriterij (...kompleks se nalazi u mirnoj zoni budućeg zaštićenog područja. Kroz nju protiče čista rijeka i nema nikakvog prolaznog prometa
).
Bosna i Hercegovina je blagoslovljena sa tako puno čuda prirode. Neki od najvećih pećinskih sistema Evrope se ovdje nalaze, kao i najveće prašume bukovog drveta. Prirodne ljepote kao što su impozantni vodopadi i bajkoviti klanci čine ovu zemlju prekrasnim ciljem za odmor. Iznenađujuća je činjenica da je svega 0,52% Bosne i Hercegovine stavljeno pod zaštitu (EUROPARC Federation 2001). Evropski prosjek za zaštićena područja iznosi 11,93%, što znači da je već odavno krajnje vrijeme da se pod zaštitu stavi više od 6000 kvadratnih kilometara. Bosna i Hercegovina stoji pred velikim izazovom da sačuva svoju iznimno bogato prirodno nasijeđe ili pak riskira da izgubi izvornu divljinu i šume uslijed naseljavanja, krčenja šuma i eksploatacije rezervi pitke vode nekih od većih rijeka. Planovi za izgradnju mnogobrojnih novih brana za vodenu snagu (umjesto da se investira u modernizaciju već postojeće i zastarjele infrastrukture) mogli bi ekološkom turizmu nanijeti veliku štetu. Mnoge velike brane iskorištavaju svega jednu četvrtinu svog potencijala. Još jedna velika prijetnja su nekontrolirana krčenja šuma. 35% Bosne i Hercegovine je šumska područja, ali je BiH od završetka rata pretrpila gubitak od ca. 35% svoje šumske površine. EU – susjedi podupiru jedva reguliranu drvnu industriju jer su tako u stanju da sebi obezbjede jeftini pristup skupocjenom drvetu.