Zur Navigation springen Zum Inhalt springen

Moderni turizam = socijalno odgovorni turizam

Turizam je grana industrije sa najvišim ratama uspona diljem svijeta. Evropa sa učešćem od 58% u međunarodnom turizmu zauzima prvo mjesto.

Ali nemali broj ljudi shvaća izobličenost turizma kao bitan faktor naših današnjih problema. Često idu rukom pod ruku sa rastućom količinom otpadnih plinova štetnim po klimu zbog intenziviranja automobilskog i avionskog saobraćaja, utjecanjem na krajolike neprilagoćenom gradnjom, opterećivanje okoline nepromišljenim odstranjivanjem smeća i otpadnih voda i nedostatkom poštovanja i obazrivosti prema ljudima koji tu žive, njihovoj kulturi i običajima.

Ali već neko vrijeme postoje indikatori koji pokazuju da turizam polako postaje svjestan svoje odgovornoasti, i da se može koristiti kao instrument za rješavanje hitnih problema. Pritom se misli na rastući broj modernih eko-hotela, na «Global Code of Ethics for Tursim» Svjetske trgovačke organizacije, projekte za zaštitu klime u zemljama razvoja koje financiraju kompenzacijske agencije poput Atmosfair ili NativeEnergz, Species-People-Approach WWF-a14 ili Peace Parks13 bivših konfliktnih regija. U ovom kontekstu se ne bi trebalo zaboraviti ni pokret nacionalnih parkova s kraja 19. stoljeća. Već je i John Muir bio ubijeđen da turizam povećava interes javnosti za zaštitu prirode. Ali i željezniča društva, poput Southern Pacific Railroad Edwarda H. Harrimana koja su htjela pojačati svoje poslovanje u oblasti turizma stali su iza ovog pokreta. Tako je pokretu nacionalnih parkova prije preko stotinu godina uspjelo da položi kamen temeljac za jedan od najvećih magneta u američkom turističkom poslovanju. Naslovne stranice bilo kojeg sjevernoameričkog kataloga za putovanja u putničkim agencijama u Njemačkoj, Engleskoj, Japanu ili Francuskoj potvrđuju tu činjenicu.

Trendu socijalno-odgovornog turizma dodatnu dinamiku daju i pristaše LOHAS-a – Lifestyle of Health and Sustainability. Oni povezuju svijest o brendovima sa ekološko-etičkom sviješću: “Kupujem, dakle odlučujem”. Nakon jasnih rezultata tržišnih istraživanja, oni su zastupljeni u svim sociodemografksim grupama. Uspjeh brendova, poput bavarske Bionade, organskog osvježavajućeg napitka, (2003: 2 miliona boca – 2007: 200 miliona boca) ili American Apparela, kompanije koja proizvnodi donje rublje u Kaliforniji, zemlji sa visokim troškovima šivanja (za samo nekoliko godina otvoreno je 140 Flagshipstore-ova diljem svijeta, promet tekstila koji se ne šije u sweat-shopovima iznosi 250 miliona dolara) koji je do prije nekoliko godina bio nezamisliv, ilustrira kojom brzinom ovaj trend osvaja tržište. Samo se u SAD-u volumen tržišta procjenjuje na 209 milijarde dolara godišnje (od toga se više od polovine troši na namirnice i zdravstvene proizvode). Trećina građana SAD-a, i svaki četvrti Nijemac računa se u spektar LOHAS-a (AC Nielsen, W&V 2008). Boston Consulting prognozira da će do 2020. godine održivo tržište hraniti više ljudi nego automobilska industrija. “Greentech će biti veći od interneta”, izjavljuje ni manje ni više nego John Doerr, čovjek koji je doveo Google na berzu i važi za najutjecajnijeg davatelja venture kapitala na svijetu. Zukunftsinstitut (institut budućnosti) smatra da će LOHAS već u 2015. dominirati tržište konzuma.

Sadržaj